Dobra pčelarska praksa

Smjernice dobre pčelarske prakse podrazumijevaju aktivnosti koje pčelari primjenjuju kako bi održali optimalno zdravlje ljudi, pčela i okoline. Naime, primjena dobre pčelarske prakse ima pozitivne učinke ne samo na zdravlje pčelinjih zajednica nego i na ljudsko društvo, uz to što pridonosi i višim standardima proizvodnje. Takvi zahvati opšte su korisni za pčelarsku djelatnost i globalno su prihvaćeni. Smjernice dobre pčelarske prakse nisu namijenjene samo za pčelinje bolesti, nego je namjera da ih pčelari primjenjuju u primarnoj pčelarskoj proizvodnji. One su pčelarima alati za uspješno nošenje s izazovima na koje nailaze u svakodnevnom radu sa svojim pčelama.

Smjernice dobre pčelarske prakse temelj su za održiv i zdrav pčelarski sektor. Svakodnevna primjena dobre pčelarske prakse u radu s pčelama rezultira brojnim pozitivnim ishodima kao što su:

ekonomski benefiti, npr. smanjenje troškova, veća proizvodnja po pčelinjoj zajednici, veći prihod pčelara, bolje mjere sigurnosti pčelinjih proizvoda zbog stručnijeg rukovanja veterinarskim lijekovima.
pozitivni utjecaji na potrošače zbog više kvalitete pčelinjih proizvoda;
pozitivni uticaji na javno zdravlje zbog smanjenja ostataka štetnih tvari (rezidua) veterinarskih lijekova u proizvodima medonosnih pčela, jer je primjereno korištenje tih lijekova.
pozitivni uticaji na opšte stanje pčela, kao što je unaprijeđeno zdravlje i proizvodnost pčela, bolja učinkovitost primijenjenih tretmana.
pozitivan uticaj na zdrav okoliš, poput zaštite okoliša korištenjem ekološki prihvatljivih tretmana u pčelinjaku i očuvanje bioraznolikosti.

Neke relevantne smjernice dobre pčelarske prakse:

Odaberite prikladno mjesto za smještaj pčelinjaka. Prikladna mjesta su ona koja su udaljena od izvora zagađenja kao što su intenzivna poljoprivreda i industrija, i koja osiguravaju pčelama dovoljno paše tokom cijele sezone. Dodatno, košnice trebaju biti zaštićene od vlage i hladnih vjetrova.
Pažljivo odaberite dobavljače pčela i opreme za pčelinjak: kad kupujete rojeve, pčelinje zajednice i matice, provjerite njihovo zdravstveno stanje. Za neke bolesti pčela potrebno je provesti karantenu, kako bi se spriječilo njihovo unošenje u pčelinjak.
Svaku košnicu označite jedinstvenim numeričkim brojem.
Vodite dnevnik odnosno bilješke o svakom pregledu i produktivnosti zajednica te o njihovoj otpornosti na bolesti.
Redovno kontrolirajte zdravstveno stanje zajednica tokom godine. Učestalost pregleda ovisit će o godišnjem dobu, tokom zimske sezone i za loših vremenskih uslova, otvaranje košnica treba svesti na nužni minimum.
Mijenjajte staro saće redovno, svake 2 godine, također redovno mijenjajte matice Prednost treba dati selekcioniranim maticama koje pokazuju otpornost na bolesti, dobro higijensko ponašanje, mirnoću, malu sklonost rojenju i dobru proizvodnost.
Održavajte približno jednaku snagu zajednica u pčelinjaku.Osigurajte da kapacitet košnice bude dovoljan da spriječi rojenje. Prevenirajte krađe uklanjanjem teško oboljelih i oslabjelih zajednica iz pčelinjaka, jer će one vjerojatno biti izložene napadima i grabeži.
Redovno održavajte košnice kako bi bile u dobrom stanju.
Usvojite primjerene tehnike pčelarenja da osigurate dobro stanje zajednica, posebno onih koje su slabije,prihranjujte zajednice bez zaliha hrane ili u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika na jesen, i za izrazito hladnog i kišnog proljeća. Osigurajte im dobro prezimljavanje te opskrbu svježom vodom, posebno u toplim periodima godine.
Izbjegavajte korištenje meda za prihranu pčela. Osigurajte im za prihranu pogaču i glukozno/fruktozni sirup. Provjerite porijeklo i dobavljača prihrane koju dajete pčelama.
Dimilicu koristite pravilno, poštujući dobrobit pčela, izbjegavajte prilikom dimljenja u dimilice ubacivati toksične materijale koji mogu onečistiti med i naštetiti pčelama.
Izbjegavajte korištenje toksičnih tvari, primjerice dezinficijensa i hemijsko tretiranje drvenih dijelova košnice, te toksične i neadekvatne boje za košnice.
Izbjegavajte premještati saće iz jedne zajednice u drugu ako zdravstveno stanje zajednica nije pouzdano. Bolesne zajednice treba izdvojiti iz pčelinjaka i, ako je to neophodno, neškodljivo ih ukloniti.
Primjenjujte isključivo lijekove registrirane za korištenje kod medonosnih pčela. Uputstva za upotrebh lijekova treba se strogo pridržavati, a njihovu primjenu treba bilježiti u dnevniku pčelinjaka. Nepravilno i neblagovremeno korištenje hemijskih supstanci u vrijeme proizvodnje pčelinjih proizvoda može dovesti do njihova onečišćenja.
Redovno održavajte pčelinjak npr. košenjem trave oko košnica i dezinfekcija pčelinjaka posebno nakon zimskog perioda.
Održavajte i dezinfikujte pčelarski pribor čistim i u dobrom stanju. Kad je to potrebno, zamijenite ga novim.
Potražite savjet stručnjaka ili iskusnih pčelara u slučaju patoloških promjena pčela.

Biotehničke metode u pčelarstvu

Biotehničke metode u pčelarstvu su sve aktivnosti koje pčelari primjenjuju kako bi smanjili rizik od pojave i širenja bolesti medonosnih pčela. Biotehničke metode mogu dati rezultate samo ako se dobra pčelarska praksa sistemski primjenjuje kao preduslov.

Mogu se razlikovati između različitih regija zbog lokalnih specifičnih čimbenika kao što su klimatski uslovi, pčelarska oprema koja se koristi, vrste pčela koja se uzgaja na tom području, te učestalosti, zaraznosti i značaja pčelinjih bolesti.

Pravilna primjena biotehničkih metoda je temelj za sve programe kontrole bolesti, bez obzira na vrstu životinje. Ako su biotehničke metode pravilno primijenjene, moguće je smanjiti pojavu bolesti, a time i potrebu liječenja, na apsolutni minimum.

Podijeli: