Američka gnjiloća

Uvod

Najgora bakterijska bolest legla Američka gnjiloća je najraširenija i najrazornija zarazna bolest medonosnih pčela, koja pčelarstvu može nanijeti ozbiljne ekonomske gubitke. Američku gnjiloću legla uzrokuje sporogena bakterija Paenibacillus larvae. Glavna meta bakterije Paenibacillus larvae su ličinke pčela tokom prvih 24 sata njihova života. Infekcija pčelinje ličinke započinje oralnim unosom spora Paenibacillus larvae hranom. U probavnom traktu mladih ličinki spore postaju aktivne i počinju se masovno razmnožavati. Nakon sedam dana zaraze, zaražene ličinke uginu, a bakterije Paenibacillus larvae se vrate u oblik dugoživućih spora, jer ne mogu pronaći prikladne uvjete za razvoj. Spore su otporni oblik uzročnika ove bolesti, a mogu izdržati temperaturu od 100 °C nekoliko minuta. U prikladnom okruženju (npr. u crijevu ličinki) jedna spora može stvoriti 250 milijuna novih bacila u samo 24 sata. U zaraženoj košnici spore ostaju vitalne više od 30 godina, sa sačuvanom moći da inficiraju nove zajednice. Duga stopa preživljavanja i zaraznost ove bolesti ozbiljan su problem za njezino suzbijanje. Stoga su nužne temeljite i učinkovite sanitarne mjere za uklanjanje bolesti na zahvaćenom pčelinjaku. Bolest se mora suzbijati, silom zakona.

Simptomi

Pojava simptoma ovisi o broju spora. Za izbijanje bolesti u zajednici, mora biti prisutno najmanje 50 milijuna spora, a samo jedna ličinka medonosne pčele koja ugine od američke gnjiloće sadrži daleko više – oko 3 milijarde spora. To objašnjava zašto je tako teško eliminirati i kontrolirati širenje bolesti. U zatvorenoj stanici zaražena ličinka gubi biserno- bijelu boju, isprva postaje žućkasta, a zatim tamnosmeđa, raspadajući se u želatinastu masu. Potom se ličinka osuši do vrlo zarazne i tvrde crne ljuske, koja ostaje čvrsto prilijepljena na staničnu stijenku saća. Te osušene ljuske ličinki, isto kao i uginule ličinke, sadrže velik broj spora. Pčelar može opaziti potamnjela, nepravilno poklopljena saća, zahvaćena velikom smrtnošću legla. Neke poklopljene stanice su tamnije, utonule ili šuplje u sredini .Tipični indikator zaraze američkom gnjiloćom je smrdljivi i kiseli miris zaraženog saća. “Test čačkalice” može se izvesti kako bi se utvrdila američka odnosno europska gnjiloće. Kad se čačkalica izvuče iz sumnjive stanice, razvući će se nit ako je infekcija američkom gnjiloćom .U slučaju infekcije europskom gnjiloćom, za čačkalicom se neće vući niti.

Prenos

Unutar košnice kontaminacija ličinki se prenosi hranom koja sadrži spore koje prenose pčele hraniteljice. Pčele radilice čiste stanice s mrtvim leglom zaraženim američkom gnjiloćom. Na taj način izložene bolesti, one postaju prenositeljice spora. Američka gnjiloća širi se iz jedne košnice u drugu s pčelama: prilikom leta, pljačke i rojenja. Pčelar je također širi prijenosom materijala iz zaražene košnice premještanjem okvira s medom, polenom, i posebno leglom, prihranom pčela zaraženim medom ili polenom, upozrebom zaražene pčelarske opreme ili trgovinom ili seljenjem zaražene pčelinje zajednice na pašu. Američka gnjiloća je izuzetno zarazna, a bolest se može materijalima koji su zagađeni sporama prenositi kroz veoma dugo vrijeme. Stoga, kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti, pčelari moraju obavijestiti nadležna veterinarska tijela čim primijete navedene simptome. Ograničenja u kretanju zajednica i prijevoza pčelarske opreme i proizvoda košnice trebaju se strogo provoditi u slučaju prisutnosti bolesti.

Dijagnoza

Pažljivim ispitivanjem legla moguće je postaviti dijagnozu na terenu. Prvi znakovi bolesti su: – rupičasto leglo; – tamnija boja poklopljenog legla; – prema unutra utonuli/udubljeni i ponekad probušeni poklopci stanica; – rastaljene ličinke viskozne konzistencije; – smrdljiv i kiselkast miris zaraženog legla (taj neugodan miris osjeća se i kod otvaranja košnice u slučaju jake zaraze) – crna tvrda ljuska čvrsto pričvršćena na donju staničnu stijenku stanice legla (ostatak osušene razgrađene ličinke) znak je ranije zaraze. Simptomi su obično jasni i očigledni, no kako bi se potvrdila sumnja na izbijanje bolesti američke gnjiloće, pčelar može obaviti tzv. “test čačkalicom”, ili “test šibicom”. Čačkalica, šibica, sitni drveni štapić ili sitna grančica umetnu se u sumnjivu stanicu. U slučaju svježe zaraze, prilikom izvlačenja čačkalice iz stanice se može izvući tanka nit .Gdje je dostupan, može se koristiti i testni komplet za dijagnozu na licu mjesta . Ako je prisutan bilo koji od gore spomenutih znakova, mora se potvrditi sumnja na prisutnost bolesti. Uzorak saća zahvaćenog legla treba poslati u laboratorij specijaliziran za dijagnozu bolesti pčela.

Prevencija i suzbijanje

Za sprječavanje i suzbijanje američke gnjiloće pčelar može primijeniti smjernice dobre pčelarske prakse i mjere specifčne za prevenciju američke gnjiloće. Kako bi se smanjilo širenje zaraze, važno je što je prije moguće poduzeti odgovarajuće mjere kada se otkrije slučaj pojave bolesti. Američka gnjiloća je na listi zaraznih bolesti koje su od socio-ekonomskog i opšteg zdravstvenog značaja skladno no međunarodnim propisima o životinjskom zdravlju Međunarodnog ureda za epizootije (OIE). Suzbijanje američke gnjiloće je od općeg interesa, i suzbija se po sili zakona, skladno propisima u važećim normativnim aktima. U većini zemalja primjenjuju se radikalne mjere suzbijanja bolesti: uništavanje izvora zaraze, spaljivanje zaraženog pčelinjeg legla i onečišćenog pčelarskog pribora. Niti za američku gnjiloću niti za druge pčelinje bolesti nije dopuštena upotrebaantibiotika (EU 3/01/081). Antibiotici ne djeluju na spore koje su jedini infektivni oblik uzročnika bolesti, pa bi posljedice primjene antibiotika mogle biti prikrivanje bolesti, mogućnost pojave recidiva bolesti, uz ostatke štetnih tvari (rezidua) antibiotika ili njihovih sekundarnih metabolita u pčelinjim proizvodima, što može ostaviti štetne posljedice na zdravlje ljudi. Učinkovite metode prevencije i suzbijanja američke gnjiloće su: – pretresanje pčela, – uništavanje košnica spaljivanjem, – dezinfekcija pčelarske opreme i materijala.

Metoda pretresanja pčela sastoji se od protresanja pčela iz zaraženih saća (leglo i spremišta saća) u čistu košnicu s novim okvirima i novim temeljima. Saća legla su ona koja nose najviše spora zbog uginulih ličinki. Zamjena svih saća iz košnice smanjuje razinu zaraze uklanjanjem spora. Staro, zaraženo saće treba uništiti spaljivanjem. Metoda protresanja pčela je preferirana metoda u održivom pčelarstvu. Daje bolje rezultate kod jakih zajednica i tokom pašne sezone, jer će zajednice trebati graditi novo saće od satne osnove. Uništavanje košnica spaljivanjem Spaljivanje saća i pčela trebalo bi se izvršiti nakon usmrćivanja pčela (na primjer, gušenjem sumpor-dioksidom ili polijevanjem benzina na okvire s pčelama). Da bi spaljivanjem uništili košnicu i izbjegli daljnje širenje zaraze, u zemlji treba prethodno iskopati rupu duboku najmanje 50 cm. Saće i košnicu treba u toj rupi spaliti, a kad izgore rupu treba dobro zatrpati zemljom. Spaljivanje zaraženog saća i košnice .Kako bi se smanjilo širenje zaraze, važno je što je prije moguće poduzeti odgovarajuće mjere kada se otkrije slučaj pojave bolesti. Spaljivanje saća i pčela (slika 33) trebalo bi se izvršiti nakon usmrćivanja pčela (na primjer, gušenjem sumpor-dioksidom ili polijevanjem benzina na okvire s pčelama). Da bi spaljivanjem uništili košnicu i izbjegli daljnje širenje zaraze, u zemlji treba prethodno iskopati rupu duboku najmanje 50 cm. Saće i košnicu treba u toj rupi spaliti, a kad izgore rupu treba dobro zatrpati zemljom. Dezinfekcija pčelarske opreme Veoma je važno uvijek pažljivo dezinficirati svu pčelarsku opremu (košnice, podnice, okvire itd.) te predmete koji se koriste za rad sa zaraženim zajednicama (alati za košnice, rukavice, odijelo itd.). Moguće metode dezinficiranja razlikuju se ovisno o korištenom stedstvu za dezinfekciju. Drvenu se opremu može opaliti otvorenim plamenom, a zatim poprskati izbjeljivačem ili natrijevim hidroksidom. Predmeti se mogu umočiti u vrući parafin ili mikrokristalni vosak ili izvršiti dezinfekciju gama zračenjem. Kako bi se bolest kontrolirala, temeljito očistite deterdžentom alate/uređaje (uređaji za odzračivanje, centrifuge, sita, pumpe itd.) i materijale za pakovanje proizvoda od košnica .