Borove iglice sadrže aktivne sastojke koji potiču iskašljavanje i izbacivanje sekreta iz dišnih puteva, čime pospješuju liječenje upale grla i bronhitisa, a mogu pomoći i u ublažavanju simptoma astme.
Istovremeno, antiseptičko djelovanje eteričnih ulja iz borovih iglica uništava patogene bakterije sprječavajući širenje infekcije dišnih puteva.
Eterično ulje bora dobiva se parnom destilacijom borovih iglica i grančica, a karakterizira ga svjež i snažan miris. Najčešće je bezbojno, ali može biti i boje jantara. Najvažniji sastojci eteričnog ulja bora su bornil-acetat, α- i β-pinen i kamfor.
U tradicionalnoj medicini čest je sastojak preparata za mazanje prsnog koša kod tegoba dišnih puteva. Koristi se i u preparatima za olakšavanje bolova izazvanih reumatizmom, artrozom, artritisom, išijasom i drugim upalnim procesima živčanog sustava jer povećava prokrvljenost, osvježava i tonizira.
Djeluje blagotvorno kod upalnih stanja kože. Primjenjuje se u njezi vlasišta protiv pojačanog izlučivanja loja, a smanjuje i izlučivanje znoja.
Inhalacije eteričnim uljem bora mogu se primijeniti kod ublažavanja tjeskobe ili stresa. Vrlo dobro osvježava i dezinficira prostor, pa se koristi i u preparatima za osvježenje prostora. U skandinavskim zemljama se koristi u saunama.
Godine 2011. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedeno je istraživanje kojim se htjelo utvrditi posjeduju li eterična ulja borovih iglica i češera s područja Gorskog kotara antimikrobno djelovanje na rast odabranih sojeva mikroorganizama koji djeluju štetno na ljude i životinje.
Istraživanje je provedeno tako da je omogućen izravan kontakt eteričnog ulja borovih iglica i eteričnog ulja borovih češera sa stanicama mikroorganizma. Iz dobivenih rezultata izračunate su vrijednosti smanjenja rasta mikroorganizama u prisutnosti eteričnog ulja borovih iglica i eteričnog ulja borovih češera. Rezultati su pokazali kako eterična ulja bora imaju veliku potencijalnu upotrebu u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.
Borove iglice karakteriziraju visoke koncentracije vitamina A i karotenoida koji djeluju blagotvorno na zdravlje očiju, sprječavajući pojavu mrene i degeneraciju makule, što su najčešći problemi vida u starijoj životnoj dobi.
Vitamin A važan je i u očuvanju zdravlja kože jer njegova antioksidativna svojstva uništavaju štetne slobodne radikale te ubrzavaju regeneraciju stanica kože, zbog čega proizvodi od borovih iglica mogu pospješiti liječenje ožiljaka od akni te usporiti nastanak bora.
Bijeli bor je najrasprostranjeniji bor, a uspijeva na različitim staništima (pjeskovitim, kamenitim, bogatim i siromašnim tlima) i u različitim klimatskim regijama. Njegovi pozitivni učinci na zdravlje čovjeka opisani su u znanstvenom radu nastalom 2019. godine na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
U radu se navodi kako se mladi izbojci beru u proljeće, suše se ili se od njih dobiva eterično ulje koje djeluje blagotvorno na rad hipofize, a može se koristiti za inhalaciju kod bronhitisa, kao i za kupke kod artritisa.
Smola koja se dobije zarezivanjem stabla skuplja se radi dobivanja terpentinskog ulja koje služi za masažu. Ekstrakt običnog bora upotrebljava se u mnogobrojnim farmaceutskim pripravcima.
U znanstvenom radu provedenom 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opisane su zdravstvene koristi Vajmutovog bora (lat. Pinus strobus L.). Njegov pozitivan učinak dokazan je kod stanja kao što su slomljene kosti, kašalj, grlobolja, bolesti bubrega i pluća, a pomaže u liječenju svih vrsta upala.
Iako se od suhih borovih iglica može skuhati klasičan blagotvorni čaj, manje je poznato kako nam one mogu poslužiti i u pripremi “meda”, odnosno sirupa koji se može koristiti svakodnevno uz prethodnu jednostavnu pripremu
