Pčelari znaju obično reći da je 1 augusta pčelarska Nova godina. Skladno tome kako i koliko budete radili na pčelinjaku u augustu, takva će vam biti slijedeća sezona i ako sve uradimo kako treba možemo očekivati da nam pčele budu zdrave i da imaju dobar proljetni razvoj. U tome ima jako puno istine, na pčelinjaku se teško a najčešće nikako ne može nadoknaditi ono što se propusti ili se ne uradi na vrijeme. Samo je pitanje kolika će šteta biti i hoće li zajednica izaći kao slabić ili u potpunosti stradati ?
Treba naglasiti da su slabe zajednice na pčelinjaku veća šteta od izgubljenih jer se na taj način zavaravamo da je sve drugo protiv nas, a nikada ne vidimo vlastite propuste. Pčelar je kriv u 99% slučajeva a sve ostalo su isprike !
Kod stradalih zajednica, nema zavaravanja, gubitak je očit i mjerljiv. Slabić će biti i ostati slabić koliko god se mi trudili da ga sačuvamo.
Svakako da nam radove dijelom uslovljava nestabilan i izrazito kišan juli, ali svako zlo za neko dobro, te se objektivno možemo nadati da će tokom mjeseca augusta dijelom izostati totalno bespašni period i kada je prihrana jedini način da se zajednice održe u formi i da se u dovoljnoj mjeri zaleže posljednje zimske generacije pčela. Iza nas je već odavno lipova paša. Možemo očekivati malo unosa sa livada ali odlično znamo da je glavnina paša prošla. Zahvaljujući svemu tome pčela ipak uspijeva sakupiti dovoljno za sebe i deponirati sitne viškove meda ali ono što je nama sada bitnije jesu solidne količine polena. Situacija je sada u košnicama po pitanju razvoja zajednica i zaliha hrane dosta dobra. To je jedan dobar potencijal na kome sada tokom augusta treba raditi da se isti sačuva i dopuni. Svi daljni radovi na pčelinjaku svode se samo na jedno – kvalitetno i pravovremeno uzimljavanje.
Uzimljavanje pčelinjih zajednica najkraće možemo definisati kao jednostavan proces u kome se osiguravaju dovoljne količine pravilno raspoređene kvalitetne hrane, te osigurava odgoj optimalnog broja zdravih , takozvanih ”zimskih”pčela s jednim jedinim ciljem, da pčelinja zajednica uspješno prebrodi zimski period i da se brzo razvija u proljeće. Taj proces nije nešto što se odjednom napravi ili se da popraviti. Taj se proces se treba započeti u prvim danima augusta, a glavninu radova završiti najkasnije do polovine septembra. Samo u tom slučaju možemo biti poprilično sigurni da će nam pčele dobro i uspješno prezimiti.
Glavni faktori dobrog prezimljavanja pčelinjih zajednica su: dobro rapoređena hrana, zdrava i vitalna pčela, mikroklima košnice i naravno što manje uznemiravanje pčelinje zajednice. Najbolja hrana pčelinje zajednice su med i polen koju ta ista zajednica sama sakupi i na adekvatan način spremi. Količina hrane ima i termičku ulogu u zajednici, a isto tako utiče i na razvoj zajednice u proljeće. Osim količine potrebno je kako je već navedeno povesti računa i o načinu kako je ta hrana raspoređena. Pčele nam same kažu već početkom ljeta da hranu i leglo radije odlažu u tamnije saće. To treba imati na umu kod posljednjeg intervenisanja u plodištima.Svijetle ramove treba ” bacati” na stranu a tamnije ka sredini vodeći računa o kvaliteti saća. Zajednica uzimljena u jednom nastavku treba imati 12 do 15 kg hrane. Zajednica uzimljena u dva nastavka treba imati 20 do 25 kg hrane. Naravno da pčele neće potrošiti ove količine hrane i da uspješno prezime i sa 8-10 kg hrane u zimama kakve su posljednjih godina ali sa tom preporučenom količinom hrane pčelar ne treba da brine do aprila. Kod pregleda košnica potrebno je voditi računa o količini hrane koja je trenutno u košnici, odnosno koliko će hrane ostati zajednici nakon posljednjeg vrcanja.
Ne zaboravite da količina hrane utiče na to koliko će matica nositi jaja. U praznoj košnici teško je bilo kakvom prihranom osigurati zadovoljavajuću broj dnevno snešenih jaja.
Stimulaciju je najlakše ali najskuplje održavati dodavanjem pogača, te je najbolje istu osigurati redovnim doziranjem šećernog sirupa ( ukoliko nema dovoljno unosa iz prirode) dok je veće manjkove hrane najlakše i najbolje nadoknaditi dodavanjem okvira s hranom iz drugih košnica koje imaju viška ili većim porcijama prihrane u kratkom periodu.Dodavanjem hrane na okvirima izbjegava se mukotrpna prerada i spremanje hrane, što svakako ne bi trebala raditi zimska pčela.
Kako prihranjivati, zavisi od toga koliko zajednica imamo, s koliko vremena raspolažemo i koliko nam je udaljen pčelinjak. Slijedeći važan faktor kvalitetnog prezimljavanja je da se zajednica uzimi sa optimalnim brojem zdrave i vitalne, ”zimske” pčele. Čitajući literaturu to je oko 20-25 hiljada pčela ili gledano u ulicama zimskoga klubeta, radi se o zajednici koja se uzimila na 6 do 8 dobro popunjenih ulica. ”Zimska pčela”je naziv za pčele koje se zalegu i rode u posljednjoj generaciji tokom augusta i septembra a te pčele odlikuje dugovječnost, za razliku od njihovih sestara iz ranijih generacija jer se posebno njeguju, hrane i pripremaju za zimski period. Svaki naš propust u ishrani i invadiranosti varroom imat će za posljedicu da se skrati životni vijek ove generacije pčela što naravno može dovesti do propasti cijele pčelinje zajednice. U današnje vrijeme pčela nam umiru od raznih otrova i pesticida ali varroa je ipak najveći uzrok većine zimskih gubitaka pčela jer se ne polaže dovoljno pažnje na ovog nametnika u košnici. Na našem području sa završetkom lipove paše odmah i na vrijeme treba sistemski i planski izvršiti tretman cijelog pčelinjaka protiv krpelja jer je uzalud stimulisati maticu da zaliježe što više zimske pčele a leglo prepustiti varroi. Tretmani i prihrana treba da idu paralelno i kontinurano i koju pčelar treba da isplanira i to je jedina garancija da ćemo imati dovoljno zdrave ”zimske pčele”. Kojim sredstvom tretirati, pčelar treba u skladu sa svojim mogućnostima i situaciji odlučiti ali definitivno treba napustiti praksu tretiranja i maltretiranja pčela sredstvima koje ostavljaju rezidue u vosku i medu i na koje htjeli mi to priznati ili ne imamo rezistenciju ili još gore eksperimentisati sa raznim čudima koje se nude pčelarima a koje pčelari u najboljoj namjeri kupuju dok se trgovci bogate.
I važna napomena je da se prati pad varroe i dodatno reaguje na zajednicama koje su ”inkubatori” varroe.
Osim štete koju na vitalnost nanosi prisutnost varroe, vitalnost zimske pčele ovisiti će i o tome koliko će se ona ”potrošiti”u ovoj sezoni. Ova pčela krajem ljeta i početkom jeseni treba biti što manje angažirana na poslovima bilo koje vrste da bi sačuvala zalihe masnoga tkiva , koje će koristiti i trošiti kada bude othranjivala prvu generaciju nove pčele i kada još nema unosa svježeg polena.
Našu pčelu carnicu odlikuje buran proljetni razvoj, a isti je jedino moguć kada se zimska pčela ne potroši na poslovima koji joj prirodno ne pripadaju. Zimska pčela treba da bude ”gospođa” i pčelar je tu potpuno odgovoran tako što će kvalitetno i na vrijeme završiti poslove oko uzimljavanja. Uvođenjem mladih matica tokom procesa uzimljavanja može bitno da se smanji broj gubitaka i bezmataka na pčelinjaku koji nastaju zbog uzimljavanja starih i istrošenih matica. U praksi je preporučljivo izmijeniti sve matice starije od 2 godine što naravno ne mora biti pravilo ako je matica zaista dobra. U proljeće će svakako mlada matica opravdati praksu pravovremene izmjene matice u pčelinjoj zajednici. Svakako da treba obratiti pažnju da i mlade matice koje imaju ”šareno” leglo, te pokušati uočiti uzrok. U pitanju može biti nekvalitetno saće, bolest ili loš kvalitet odnosno nedovoljna oplodnja matice bez obzira što je mlada. Leglo kvalitetne matice odlikuje kompaktnost, a iznad i sa stražnje strane oko legla u ovom periodu već treba da se ukaže zaliha hrane spremljene u medne vijence.
Za kvalitetno zimovanje vrlo je bitna mikroklima u košnici na koju pčelar može uticati regulišući položaj i veličinu leta, te stavljanjem izolacijskijog materijala ispod krova košnice . Dolaskom jesenskih i nastupanjem hladnijih dana, zajednice formiraju labavo zimsko klube , obično na mjestu, odnosno u ćelijama saća iz koga je izašlo posljednje leglo. Kod svih navedenih radova treba obratiti pažnju da je u augustu najveća opasnost od izazivanja grabeži. Sa smanjenjem lučenja nektara u prirodi je normalno i uobičajeno da su stare pčele izrazito aktivne u potrazi za hranom, vrlo brzo će otkriti svaki neoprezno ostavljen okvir, pukotinu ili otvoren nastavak. Već sada treba smanjiti otvor leta posebno na nešto slabijim zajednicama i nukleusima kako bi se pčele lakše branile od tuđica.
Treba naglasiti da će sve bezmatke ili zajednice sa lažnim maticama, ukoliko ih pčelar nije otkrio i sanirao u ovom periodu postati prvim žrtvama grabeži. Ukoliko dođe do napada i pljačke, najbolje je sve okvire ukloniti, te ostaviti praznu košnicu tako da tuđice brzo utvrde da hrane nema i s tim će invazija postepeno prestati. Nije preporučljivo potpuno uklanjanje košnice jer tada pljačkašice opsjedaju prvu susjednu, te vrlo često grabež prelazi na nju. Ukoliko je napadnuta košnica slaba zbog neke bolesti to je jako nezgodna situacija i onda se grabežom šire razne bolesti . Preporuka praktičnog pčelarstva i dobre pčelarske prakse je vrlo jednostavna. Ne treba sa držimo slabe pčelinje zajednice na pčelinjaku. A slabe su sve zajednice koje sredinom augusta nemaju više od 4 okvira legla, odnosno koliko okvira legla sredinom augusta zajednica razvije, a pčelar na vrijeme zaštititi od varroe na toliko će i ulica klubeta pčelinja zajednica i zimovati. Već u augustu treba da se pospajaju zajednice koje objektivno ne mogu da se razviju za zimu bez emocija i stare pčelarske bolesti o broju košnica. Svakako treba održavati higijenske pojilice jer je ono sada posebno potrebno pčelama. Ono što još svakako pčelari ne smiju zaboraviti je zaštita saća koje niste pretopili i koje ste uklonili u skladišta za slijedeću sezonu. Voskov moljac je još dugo aktivan i vrlo brzo može uništiti svo zaboravljeno saće. U augustu se košnice zbog pregleda češće otvaraju pa je to prilika je da se nakupe dobre količina svježeg i čistog propolisa ili postave mrežice za skupljanje propolisa.Pojačano propolizacija još je jedan pokazatelj da nam se pčele spremaju za zimovanje. Kada se ovo gleda sa strane čini nam se da je u augustu posla preko glave, ali ako su ranije pravilno i na vrijeme pčelari odradili sve poslove onda se ovi poslovi svode više na kontrolu i evidenciju stanja, uz minimum intervencija pčelara u raspored okvira po plodištu.
Kod LR košnica ide naprimjer zamjena mjesta nastavaka i uklanjanje matičnih rešetki, uklanjanje ramova radi smanjenja buđavosti i bolje ventilacija,sitnih popravki na košnicama,zatvaranje i saniranje svih pukotina na košnicama, podnjačama, osiguranje i učvršćivanje postolja i još sličnih poslova.
Ako budemo vrijedni u augustu za septembar i oktobar će biti jako malo posla a sve to u cilju da se u rano proljeće radujemo prvim pročisnim letovima i unosu prvih grudvica polena.
Medno
Tekst i slike Agim Šabić
