U februaru, naročito u drugoj polovini mjeseca, dani postaju dosta duži a noći kraće te temperaturne razlike mogu da budu velike, kako između pojedinih dana, tako posebno između dana i noći.

Djelovanjem klimatskih faktora u ovom periodu, kao i instiktivnim osjećajem pčelinje zajednice znaju da se približava proljeće. Procesi u pčelinjem društvu počinju se naglo mijenjati u odnosu na prethodni period, što pčelari obavezno treba da znaju, kako bi mogli da preduzimaju odgovarajuće mjere i radove.

U prirodi, praktično, još nema paše ili je ima neznatno, a potrošnja meda i cvetnog praha iz rezerve postaje svakim danom sve veća, jer matica počinje da polaže jaja obilnije nego u prethodnom mesecu, a pčele radilice užurbano da hrane i njeguju leglo i intenzivnije da hrane maticu, kao i da povećavaju toplotu u košnici, posebno u području legla, gde temperatura treba da bude između 34 i 35°C.

Februar u pčelinjaku je ključan mjesec za provjeru zaliha hrane i zdravlja zajednica, uz početak intenzivnijeg legla. Glavni poslovi uključuju dodavanje gotovih ramova sa medom ili pogača, kontrolu težine košnica (bez nepotrebnog otvaranja), čišćenje leta i nastavak pripreme opreme (užičavanje ramova, utapanje satnih osnova, popravku i farbanje nastavaka, podnjača i ostale opreme za novu sezonu.

Februar je najčešće prevrtljiv mjesec. Padavine su  uglavnom u obliku snijega i kiše, a ponekad u kopnenim krajevima temperature za sunčanih dana mogu biti prilično visoke, posebno kako se bliži kraj tog mjeseca.

Takve toplije zimske dane viših dnevnih temperatura iznad 15°C bez vjetra možemo iskoristiti za laganu kontrolu, premještanje okvira sa zalihama meda bliže klubetu i nadopunu zaliha hrane pogačama ukoliko smatramo da u ih u određenoj košnici nedostaje. Jedna od dobrih opcija jeste umetanje rama sa hranom iz rezerve ili krajnjeg rama u batin prsten umjesto pogače. Sve to naravno radimo ako se ukaže kao potreba i bilo kakvo otvaranje košnice treba odraditi brzo a u isto vrijeme lagano i bez nepotrebnog uznemiravanja pčelinje zajednice. Sve potrebne stvari uostalom kao i uvijek trebaju nam biti uvijek pri ruci, kako se ne bi dogodilo da moramo nekoliko puta otvarati i zatvarati košnicu ili je ostaviti otvorenu u potrazi za pogačom ili nečim drugim što može dovesti do nepotrebnog hlađenja legla, ali i do grabeži. Tu praksu zapravo treba primjenjivati u toku cijele pčelarske godine.

Matica već u januaru počinje s laganim polaganjem jajašca tako da u slučaju potrebe za eventualnim otvaranjem košnice to treba uvijek imati na umu. Bespotrebno ili dugotrajno otvaranje košnice u februaru može izazvati prehladu legla a to je složit ćete se nešto što nam nije potrebno

S obzirom  na klimatske promjene koje posljednjih godina itekako znaju iznenadti prerano je ocjenjivati eventualne zimske gubitke pčelinjih zajednica. Taj dio sa većom sigurnosti znat ćemo tek sredinom  marta.

Međutim, sad je vrijeme da počnemo sa maksimalnim pripremama za radove za pčelarsku sezonu ako to već nismo iz objektivnih razloga ranije uradili. Jer vrijeme leti…

Već je vrijeme postaviti i higijenske pojilice kako bi se pčele naučile na njih a čiji je značaj za higijenu i zdravlje pčelinjih zajednica neprocjenliv.

U mjesecu feburaru, osim opreme poput nastavaka, okvira, dimilica, postolja koja se ne nalazi direktno na pčelinjaku, svakako treba iskoristiti grablje te pograbiti prostor na pčelinjaku a svakako I izvršiti dezinfekciju pčelinjaka krečom ili drvenim pepelom kako bi se uništili patogeni na pčelinjaku.

Svaka košnica koju ocijenimo kao proizvodnu bi trebala imati minimalno još dva spremna nastavka prije sezone sa izgrađenim saćem ili satnim osnovama. Od iznimne je važnosti imati i rezervnih podnjača koje bi trebalo mijenjati za toplijih dana te time pčelama uveliko olakštati čišćenje podnjača čime nepotrebno gube vrijeme i snagu.