Radovi u pčelinjaku tokom maja

Tokom ovog mjeseca mnogo posla očekuje pčele ali i pčelare. Za unos velikih količina nektara, za relativno kratko i najčešće promjenljivo vrijeme, neophodno je imati srednje jaka i izuzetno jaka društva. U njima je poželjno da bude od 50.000-70.000 pčela. Ukoliko to ranije nije urađeno slabija društva spajaju se sa srednje jakim ili se iz pomoćnih zajednica uzima zatvoreno leglo sa pčelama i pojačavaju srednja društva. Ukoliko je izjednačavanje pčelinjih društava obavljeno u aprilu, u košnici su stvoreni svi neophodni uslovi za proizvodnju meda. Jaka pčelinja društva su puna pčela. Takvo stanje u košnici ne smije da ostane dugo već im na vrijeme treba obezbijediti što više prostora. Zakašnjelim dodavanjem nastavaka u košnici se javlja nagon za rojenje, što u vrijeme jake paše nije poželjna pojava. I zato se nastavci dodaju prije nego pčele dođu u predrojevno stanje.

Nastavci ispunjavamo ramovima sa satnim osnovama ili ramovima sa izgrađenim saćem. U nastavak se može prevještati nekoliko ramova sa zatvorenim  leglom iz plodišta kako bi pčele brže prešle u medišni nastavak i rasteretile plodište. Pčelinja društva koja su prezimila na dva nastavka proširuju se dodavanjem trećeg nastavka između donjeg i gornjeg. Na umetnuti nastavak postavlja se matična rešetka a matica pažljivo, premješta ispod nje. Ovako se treći nastavak postepeno oslobađa legla i priprema za medište. Loše i stare matice zamjenjuju se što prije sa mladim i plodnim maticama. Glavna paša se može iskoristiti za proizvodnju matica gdje se koriste isključivo jaka pčelinja društva dobrih osobina.

Za borbu protiv varoe u toku maja u košnici se ostavlja ram građevnjak. Kako je bagremova paša jedna od najznačajnijih pčelinja društva treba seliti tamo gdje je ima. U dobrim godinama prinos po hektaru bagremova može da bude i veći od 1.000 kilograma meda. To zavisi od uslova za medenje, sklopa šume, jačine pčelinjih društava i naseljenosti ili prenaseljenosti košnica na određenom području. Bagrem najbolje luči nektar kad je temperatura vazduha 25 stepeni i ako je vrijeme tiho a u vazduhu ima dovoljno vlage. Karakteristično je da bagrem daje izuzetno mnogo nektara a veoma malo cvjetnog praha. Tih dana jaka pčelinja društva u košnicu unesu i do 15 kg nektara dnevno. Pčelinja društva najbolje koriste pašu ako su u blizini bagremove šume. Zbog toga pčelari koji imaju mogućnosti i dovoljno znanja, košnice mogu seliti na više različitih bagremovih paša po nadmorskim visinama i tako je maksimalno iskoristiti.

U maju mjesecu potrebno je svakodnevno prisustvo pčelara na pčelinjaku. Rojenje je prirodni nasljedni nagon pčela da održe vrstu i koje se najčešće dešava tokom maja mjeseca, kada matica dnevno može položiti do 2.000 jaja. I pored svih aktivnosti koje pčelar poduzima ipak se desi da se društvo zaroji.  Karakterističan predznak rojevnog raspoloženja pčelinje zajednice je izgradnja matičnjaka i polaganja jaja u njih. Izlet pčela slabi, uvećava se  trutovsko leglo, izgradnja saća se smanjuje, matica manje polaže jaja, pčele je slabije hrane i priprema se za let. Pčele se okupljaju ispred leta u grupama, što je znak predrojevnog stanja. Pčelar  ukoliko je redovno pristan rojev nagon ne može obuzdari ali postoje razne metode za njegovo preusmjeravanje na način da se iskoristi bagremova paša ( Belčićeva metoda, Demare metoda i druge.)